Objavljen kalendar za narednu školsku godinu

Četiri raspusta za đake, ponovo jesenji

Nova školska godina za učenike osnovnih i srednjih škola počinje u petak, 1. septembra, a u odnosu na ovu godinu, ima nekoliko novina: ponovo je uveden kratak jesenji raspust, a drugi deo zimskog raspusta, koji su deca ranije imala “u cugu” dve nedelje, sada će biti kraći, ali će zato duži biti prolećni raspust.

U Ministarstvu objašnjavaju da nigde nije predviđena dužina trajanja raspusta i da to diktira broj nastavnih dana, te da su se trudili da đaci imaju više kraćih predaha, zbog čega je i predviđen jesenji raspust. On će trajati 9. i 10. novembra i na njega se nadovezuje vikend, pa će se učenici i nastavnici odmarati ukupno četiri dana.
Read more

REZULTATI EDUKINOG KONKURSA ČAS ZA UGLED 2017.

REZULTATI EDUKINOG KONKURSA ČAS ZA UGLED 2017.


NAGRAĐENI RADOVI


RAZREDNA NASTAVA

PRVA NAGRADA

Danica Kocevska i Slavojka Milošević, „Kad porastem, biću naučnik” (projektna nastava, tematski dan), OŠ „Mihajlo Pupin”, Veternik

DRUGA NAGRADA

Zvonimirka Jovičić,„Zavisnost razlike od promene umanjioca” (Matematika), OŠ „Moša Pijade”, Žagubica

TREĆA NAGRADA

1. Mladen Gligorijević, „Osnovne karakteristike tečnosti” (Priroda i društvo), OŠ „Goran Ostojić, Jagodina

2. Ljiljana Spasić, „Deljenje zbira i razlike brojem” (Matematika), OŠ „Kosta Stamenković”, Srpski Miletić

           

PREDMETNA NASTAVA

PRVA NAGRADA

Danica Gavrilović, „Program za tehničko crtanje SketchUp”, OŠ „Svetozar Marković Toza”, Novi Sad

DRUGA NAGRADA

1.Mr Maja Anđelković Šeguljev, „Primer kombinovanja metoda u nastavi”(Integrativna metoda u nastavi zasnovana na korelaciji: Biologija, Srpski jezik, Matematika, Fizika / Poznavanja prirode, Likovna kultura, Muzička kultura, Informatika), OŠ„Sveti Sava”, Beograd

2. Snežane Bogićević, „Pitagorina teorema“, OŠ „Jovan Dučić”, Beograd

TREĆA NAGRADA

1. Ksenija Dragaš, „Merenje sistematizacija”, OŠ „Đura Jakšić”, Čurug

2. Lidija Đoković (Stefanović), „Deca Ive Andrića”, OŠ „Jošanička Banja”, Jošanička Banja
Read more

Vaspitanje je onakvo kakvo nam je društvo. I obrnuto.

Prof. dr Boško Vlahović: Vaspitanje je onakvo kakvo nam je društvo. I obrnuto.

Zmaja od Noćaja je ulica u centru Beograda koja krije stare predratne zgrade, i u jednoj od njih redakciju Eduke, jedne od najcenjenijih domaćih izdavačkih kuća. Kada se popnete strmim stepenicama do same redakcije, učiniće vam se da ste ušli u dom nekog dobrog domaćina. Taj osećaj pojačava se kad se nađete u kancelariji osnivača Eduke, profesora Boška Vlahovića. Vremešan čovek, sa širokim osmehom, divnim odnosom prema svojim zaposlenima i veoma raspoložen za priču. Ali ne o sebi.

Valjda baš zbog toga što o sebi malo govori, ako guglate osnivača Eduke, pretraživač vam neće dati nijedan rezultat. Tek ako profesora Boška Vlahovića potražite pod punim imenom i prezimenom, samo će jedan link iskočiti i odvesti vas na sajt Srpske akademije obrazovanja. Tu ćete otkriti ko je profesor Vlahović. Borac za drugačije obrazovanje u Srbiji. Jedan od nosilaca reformi obrazovnog sistema od sredine prošlog veka. Profesor Opšte pedagogije, Obrazovne tehnologije i Interdisciplinarnog seminara za pedagogiju i psihologiju na Učiteljskom fakultetu u Beogradu.

Čovek koji je davne 1978. godine pisao magistarski rad na temu Tehnološka modernizacija nastave i učenja. Da, pre bezmalo 40 godina borio se da obrazovanje bude moderno, da se nastavnicima rad olakša, a učenicima usvajanje znanja učini lakim i lepim. On o tome ne govori. Tokom čitavog razgovora, kada govori o sebi, on priča samo o periodu kada je bio učitelj u selu, o đacima, o svojim kolegama, o tome kako je bilo nekad a kako danas. O svemu što je za naše obrazovanje uradio – nećete čuti ni reč.

Baš zbog te fokusiranosti na đaka i učitelja, Eduka je jedan od izdavača udžbenika kome nastavnici veruju.

U prosveti ste, na različitim pozicijama, proveli ceo radni vek. Prošli ste put od učitelja u malom mestu do univerzitetskog profesora, naposletku osnovali Eduku, koja je uspela da postane jedan od najznačajnijih izdavača udžbenika u Srbiji. Imajući u vidu to bogato i atipično iskustvo, šta vidite kao stalne probleme naše škole, koje, uprkos naporima, još uvek nismo rešili?

Naše društvo i dalje ne uspeva da u znanju, novim idejama i nauci prepozna najvrednije proizvode – novu ekonomiju, a to znači i sigurniju i srećniju budućnost. To je osnovni razlog što nam škola još uvek istrajava u klišeima stare pedagogije. Primerice, pre bezmalo dvadeset godina Evropska unija je u okviru Lisabonske deklaracije usvojila odluku o strategijama učenja uz primenu savremene informacione tehnologije, kao ključnog pravca daljeg razvoja obrazovanja. To su uradile i sve njene članice. Naravno, to nije dovoljno. Temelj promišljanja škole mora ostati pedagoški: tehnologija u tome može da pomogne. U fokusu društva mora biti obrazovanje i, u okviru toga, inovativna škola.
Read more