ŠKOLA U OBLAKU – NAJZNAČAJNIJA KNjIGA O OBRAZOVANjU NAPISANA U 21. VEKU

Novo izdanje iz edicije Pedagoška raskršća

Kad je postavio prvi kompjuter u nišu u zidu usred sirotinjske mahale Kalkadži u Delhiju u Indiji u poslednjoj godini HH veka, fizičar Sugata Mitra nije ni slutio kakav će globalni značaj ovaj ogled imati za promišljanje obrazovanja u HHI veku. Deca su slobodno mogla da pristupaju kompjuteru i da ga koriste za učenje. Ogled je pokazao da deca mogu spontano da nauče kako da upotrebljavaju kompjuter bez ikakve formalne obuke.

Mitra je ovo nazvao minimalno-invazivnim obrazovanjem. Ogled je posle sproveden više puta širom sveta, donevši svom tvorcu popularnost i međunarodno priznanje.

Novac dobijen uz nagradu čuvene organizacije „TED” koja je dodatno promovisala njegov rad, Mitra je iskoristio za otvaranje sedam laboratorija za učenje koje je nazvao Škole u oblaku. U njima je ispitivao učenje u samoorganizovanim sistemima kao fenomen u povoju.

Rezultati tog oglednog projekta izloženi su u ovoj, po mnogo čemu revolucionarnoj knjizi. Oni dovode u pitanje uvrežene koncepcije nastavnih planova i programa, kao i ispitivanja učenika i značenja pojma „znanja” u HHI veku, u eri interneta.

Škola u oblaku stoga ima potencijal da bude presudna knjiga o obrazovanju naše savremenosti – Slobodna deca Samerhila naše generacije, koja se suočava sa novim obrazovnim izazovima u kojima je nemoguće zaobići presudan uticaj tehnologije.

Sugata Mitra je otuda jedan je od najznačajnijih savremenih mislilaca u oblasti obrazovanja. Penzionisao se na poziciji profesora edukativnih tehnologija na Univerzitetu Njukasl 2019, a sada je nezavisni istraživač, govornik i autor, globalno najpopularniji po ogledu Kiosk znanja  iz 1999. godine i govorima koje je o tom iskustvu održao na čuvenoj TED platformi.

Ovaj doktor fizike, mnogo poznatiji po svom oglednom promišljanju obrazovanja, dobitnik je velikog broja nagrada i nosilac počasnih doktorata u mnogim zemljama. Njegova interesovanja uključuju dečje obrazovanje, rad na daljinu, samoorganizaciju sistema, kognitivne sisteme, kompleksne dinamičke sisteme, fiziku i polje ljudske svesti, čineći ga modernom renesansnom ličnošću i intrigantnim izvorom ideja u različitim oblastima.