“Likovna kultura razvija kompletnu ličnost deteta i važna je za sve, ne samo za buduće umetnike”

Više puta smo od stručnjaka za dečji razvoj čuli da su likovno, muzičko i fizičko najvažniji predmeti do detetove 12. godine. Ali, ti predmeti su upravo na marginama osnovnog školovanja, pa se tako ponekad žrtvuju ne bi li se ispoštovani obimni planovi za matematiku i srpski jezik.

O značaju likovnog, o tome zašto je toliko važno da deca budu okrenuta umetnosti, razgovaramo sa Jelenom Košticom i Goranom Ratkovićem, autorima tri udžbenika za likovnu kulturu u izdanju “Eduke”, za mlađe osnovce.

Nakon diplomiranja na Likovnoj akademiji, Jelena je završila i master studije na Londonskom univerzitetu, održala više samostalnih izložbi i radila kao profesor Beogradskoj umetničkoj školi za dizajn.

Goran Ratković je diplomirani grafički dizajner. Specijalizovan je za print tehnologiju i primenu dizajnerskih rešenja u medijskoj i tržišnoj komunikaciji. Bio je vođa likovnih i kreativnih radionica za predškolski i školski uzrast, u okviru projekta podržanog od Ministarstva prosvete.

Da li mislite da predmet likovna kultura u školama ima mesto koje zaslužuje?

Mesto predmeta likovna kultura u školama može se smatrati važnim iz nekoliko razloga.
Likovna kultura nije važna samo za buduće umetnike, već i za sve profesije koje zahtevaju inovativnost, rešavanje problema i razmišljanje van okvira.

Aktivnosti u okviru likovne kulture podstiču fine i grube motoričke sposobnosti kod dece. Crtanje, slikanje i oblikovanje doprinose razvoju precizne motorike, što može biti korisno u mnogim svakodnevnim aktivnostima.

Dalje, umetnost je izuzetno sredstvo za izražavanje emocija. Deca mogu naučiti kako da prenesu svoja osećanja i misli na kreativan način, što može poboljšati emocionalnu inteligenciju.

Kroz likovnu kulturu, deca uče i o različitim umetničkim stilovima, istorijskim periodima i kulturnim tradicijama. Ovo doprinosi širem kulturnom obrazovanju učenika.

Aktivnosti poput posmatranja, analize i interpretacije umetničkih dela razvijaju perceptivne veštine. To može poboljšati njihovu sposobnost zapažanja detalja, analitičko razmišljanje i kritičko posmatranje.

Ne treba zaboraviti ni to da likovna kultura doprinosi holističkom razvoju deteta, obogaćujući obrazovanje izvan tradicionalnih akademskih disciplina. Integracija umetnosti u školski program može doprineti celokupnom razvoju ličnosti deteta.

U mnogim obrazovnim sistemima, postoji svest o važnosti likovne kulture, ali je izazov integrisati je na način koji zadovoljava sve potrebe i ciljeve. Konačna odluka o važnosti ovog predmeta često zavisi od vrednosti i prioriteta koje određeni obrazovni sistem postavlja.

Autori ste tri udžbenika za likovnu kulturu za niže razrede, u izdanju “Eduke”. Međutim, ponekad se zapravo časovi likovne kulture u tom uzrastu svode na jednostavno crtanje/slikanje po zadatku. Zašto je važno koristiti udžbenike i u tom uzrastu i da se časovima pristupi jednako ozbiljno kao, recimo, matematici?

Goran: Shvatanje likovne kulture ozbiljno i korišćenje udžbenika pomaže u postizanju ciljeva obrazovanja u ovoj oblasti, podstičući celokupni razvoj učenika i pružajući im alate za kreativno izražavanje i razumevanje umetnosti.

Kako su koncipirani udžbenici čiji ste autori? Šta ih izdvaja?

Jelena: Napisali smo udžbenike za prvi, drugi i četvrti razred. Svi naši udžbenici su radnog karaktera, u njima se određeni zadaci rešavaju olovkom, crta se flomasterima, drvenim bojicama, kao i voštanim bojama. Imaju jasnu i preglednu strukturu i zastupljen je moderan, dinamičan pristup u kome preovlađuje vizuelno nad tekstualnim.

Sadržaji u udžbenicima povezani su i sa drugim predmetima i oblastima. Zastupljena su raznovrsna pitanja, radni nalozi i zadaci, čijim rešavanjem se nastava povezuje sa drugim predmetima.

Goran: Posebno je važno istaći postojanje kodova za skeniranje pametnim telefonom koji omogućavaju linkovanje sa sadržajima na internetu pružajući učenicima mogućnost za bolje savladavanje i razumevanje nastavnog programa.

Jelena: Nakon sadržaja svakog poglavlja nalaze se primerena pitanja kojima se proveravaju i utvrđuju znanje kao i različiti zadaci koji na inventivan način omogućavaju učenicima višestruke načine rada u primeni znanja: individualno, u paru ili grupi. Takođe, kroz zanimljivosti predstavljeni su i sadržaji i za one učenike koji žele da steknu i šira saznanja. Na kraju svake teme sistematizacija gradiva se vrši kroz aktivnosti u grupnom radu.

Naši udžbenici mogu poslužiti i kao adekvatan priručnik u pripremi rada i organizaciji časova nastavnika razredne nastave jer metodički i didaktički valjano obrađuju sadržaje i načine njegovog predstavljanja.

U kojoj meri se nastava likovne kulture promenila kroz reforme obrazovanja? Da li mislite da je plan i program osavremenjen?

Goran: Kad je u pitanju mesto likovne kulture u našem obrazovnom sistemu, mi iz ugla autora udžbenika smatramo da nije u potpunosti iskorišćen sav potencijal koji ta obrazovna oblast poseduje.

Likovna kultura danas decu priprema za mnogo širi spektar zanimanja nego pre nekoliko decenija.

Da li vam se čini da bi u sklopu likovne kulture osnovci trebalo da izučavaju teme poput grafičkog dizajna, pa čak i dizajna u oblasti gejminga i filmske industrije?

Jelena: Uvođenje tema poput grafičkog dizajna, dizajna u oblasti gejminga i filmske industrije u okviru likovne kulture može biti korisno i relevantno u savremenom obrazovnom kontekstu. Gejming i filmska industrija postaju sveprisutni deo savremenog društva, a često zahtevaju tehničke veštine u radu sa softverima, uređajima i drugim alatima. Učenje ovih veština može pripremiti učenike za potencijalne karijere u ovim oblastima.

Rad u oblasti dizajna podstiče kreativnost i inovacije. Ove veštine su važne ne samo za umetnički izraz, već i za rešavanje problema i generisanje originalnih ideja, što može biti korisno u različitim profesionalnim kontekstima. Dizajn u gejmingu i filmskoj industriji obično zahteva multidisciplinarni pristup, uključujući elemente likovne umetnosti, animacije, zvuka, priče i tehnologije. Ovo može pružiti holistički pristup obrazovanju i integrisati različite aspekte učenja.

Goran: Osećam obavezu, jer sam profesionalno vezan za oblast dizajna, da dodam da treba pažljivo razmotriti kako integrisati ove teme u nastavni plan i program, uzimajući u obzir resurse, interesovanje učenika i ciljeve obrazovanja. Takođe, važno je osigurati da učenici imaju priliku da steknu raznovrsne veštine i znanja unutar šireg konteksta likovne kulture.

S obzirom na to da ste radili i u školi, koji je vaš savet nastavnicima i učiteljima, na koji način da povežu modernu tehnologiju i likovnu umetnost i motivišu učenike da rade i istražuju?

Jelena: Nastavnici i učitelji imaju priliku da koriste modernu tehnologiju kao sredstvo za podsticanje interesovanja učenika za likovnu umetnost na inovativne načine. To može uključivati korišćenje grafičkih tableta, softvera za crtanje ili animaciju, kao i aplikacija za obradu slika i video sadržaja.

Takođe, dobra ideja je i organizovanje virtuelnih tura po muzejima i galerijama na onlajn platformama, što inspiriše učenike na dalje istraživanje različitih umetničkih stilova i perioda.

Nastavnici mogu da podstaknu učenike i da sarađuju na digitalnim projektima. To može uključivati zajedničko stvaranje digitalnih umetničkih dela, kolaborativno deljenje ideja i povratnih informacija putem onlajn platformi. Učenici mogu da kreiraju svoje veb-stranice ili blogove posvećene umetnosti. Ovim putem mogu da dele svoje radove i ideje sa širom publikom. Integracija modernih tehnologija na ovaj način ne samo da osvežava nastavu likovne umetnosti, već i podstiče učenike da istražuju, eksperimentišu i izražavaju svoju kreativnost na novim i uzbudljivim platformama.

Goran: Na ovaj način istovremeno je moguće i nastavnicima da se, zajedno sa svojim učenicima, upoznaju sa novim kreativnim trendovima i digitalnim alatima za njihovu realizaciju. Nastavnici moraju da motivišu učenike, ali i učenici takođe mogu da motivišu svoje nastavnike da unaprede svoja znanja.

izvor: Zelena učionica